ZA CRNICATA

ZA NAZIVITE...

 

ordo: Urticales

familia: Moraceae

genus: Morus L.

 


BOBOLKA - nazivot i derivatite od ovoj naziv se zastapeni vo centralno-ju`niot region na Makedonija. Tie go sodr`at slovenskoto bob-, poteknuvaat od zborot bobica, odnosno pretstavuvaat 'plod od crnica'. Zastapeni se pove}e derivati: bobolknica (Prilep), bobolka (Prilep, Mariovo), i bopca (Furka-Dojransko).

CRNICA - nazivot crnica e eden od najra{iren kako naziv ne samo za Morus Nigra L. tuku i op{to za site drvja od rodot Morus L. Koj vo osnova ja opi{uva sposobnosta na plodot od Morus nigra L. kako i od Morus rubra L. da ostava fleki i da farba po racete. Vo odnos na izvorot na ovoj zbor etimologijata veli deka nazivot crnica e deadjektivna izvedenka od crn, poznata u{te vo bugarskiot i aromanskiot jazik so zna~ewe na 'crnica'; registrirana e u{te i vo srpskocrkovnoslovenskiot jazik.

MURENKA - nazivot e poznat vo poveke slovenski jazici (srpsko-hrvatski, bugarski, slovene~ki, slova~ki, ~e{ki, polski) so razli~ni derivatni elementi. Nazivot murenka i derivatite na ovoj naziv se zastapeni vo zapado-isto~niot region na Makedonija, poto~no vo Debarsko, Stru{ko i Ohridsko. Registrirani se nekolku dijalektni raznovidnosti od fonetski i zboroobrazuva~ki karakter: murenka (Stru{ko, Ohridsko), murinka (Qubani{ta-Ohridsko, Debarsko, Ehloec, Popoec-Ki~evsko), murvina (Modri~-Debarsko), murvinka (Gari-Debarsko), murvenka (R`anovo-Debarsko), murvinka (@irovnica-Debarsko) i nadvor od ovoj region moréjka (Dvori{te-Berovsko). Ovaa dijalektna raznovidnost ima analogen ekvivalent vo gr~kiot naziv na drvoto crnica: morea. Za nazivite se smeta deka pretstavuvaat dalmatoromanski leksi~ki ostatok od lat. morus, morum 'crnica; kapina', odnosno deka nazivite mura i murenka se smetaat za zaemki od gr~kiot jazik (ngr~. monria, dim. monrh, monrea (k.) , stgr~. moron); vo Gr~kiot etimolo{ki re~nik stgr~. moron 'crnica; kapina' e zaemka od latinskiot jazik.

DUDINKA - pretstavuva turcizam. Zastapen e kako dutka (Gostivarsko), dudinka (Mavrovo, Mlado Nagori~ani-Kumanovsko, Skopsko) i karadutka (Smilevo). Nazivot dudinka poteknuva od nazivot dud koj e balkanski turcizam so arapsko poteklo (tur. dut < arap. tut).


Vo rodot na crnici, zastapeni se vo Makedonija dva (2) vida: Morus alba L. i Morus nigra L. Koi vo narodniot govor gi zaslu`ile slednite nazivi:

Morus alba L.

BOBOLKA - nazivot se sretnuva vo prilepskoto govorno podra~je. Negovoto zna~ewe se odnesuva za Morus alba L., i za Morus rubra L..

BELOVICA - Vo berovsko, karakteristi~no za Morus alba L., se sretnuva nazivot belovica. Nazivot gi okarakteriziruva belite plodovi na drvoto, nasproti plodovite na drugite vidovi od ovoj rod.

Morus nigra L.


ZA DRVOTO...


Bobolkata, odnosno crnicata se sretnuva ~esto {irum teritorijata na Republika Makedonija. No taa ne e doma{en vid na drvo. Sepak taa navlegla tolku dlaboko vo kulturata na lu|eto, {to mo`e da se smeta za doma{en vid. Nejzinata povrzanost mo`e lesno da se voo~i preku golemata zastapenost, osobeno na crnicata, po dvorovite na hristijanskite manastiri, crkvi, no i vo dvorovite na muslimanskite tekiwa i xamii. Taka da pretstavuva simbol na pravoslavnoto hristijanstvo, i simbol na Behta{iite, {iitite-muslimani.

Nejznata istorija e malku poznata vo narodot. Se veli deka vo 550g.n.e. dvajca Nestorijanski monasi pristapile na Vizantiskiot car Justinijan so jajca od svilenata buba (Bombyx mori) skrieni vo svoite {uplivi bambusovi bastuni. Imeno Kinezite ne go oddavale procesot na proizvodstvo na koprina i go dr`ele monopolot na koprina vo svetot. Dokolku nekoj se obidel da ja oddade tajnata na koprinata ili da prenese jajca ili ko`urki od bubata nadvor od Kina, bil vedna{ pogubuvan. So toa Vizantija i Vizantiskata crkva go zapo~nala proizvodstvoto na koprina za Bliskiot Istok i za Evropa. Pri ovaa misija monasite izkrium~arile nekolku svileni bubi i drvja od Morus sp.. Taka nabrzo crnicata se pro{irila po dvorovite na hristijanskite hramovi, kade i deneska mo`e da se sretne. Na primer vo manastirot Sv. Pantelejmon, s. Nerezi, Skopsko se nao|a edno drvo od Morus alba koe e staro okolu 150 godini. Tamo{nite drvoto go narekuvaat 'diva crnica'.

Crnicata pokraj po dvorovite na verskite objekti se sretnuva i po dvorovite na semejnite ku}i. Vo selata, bidej}i serikulturata pretstavuva eden vid na tradicionalen semeen zanaet, koj poleka zgasnal. I vo gradovite, kade crnicata bila sadena pove}e kako znak na hristijanstvo i dobrosostojba na toa semejstvo.

Crnicata navlegla i vo du{ata na Makedonskiot narod, odnosno vo negovite obi~ai. Taka vo gevgelisko ve~erta na 21 Mart, sproti praznikot Mladenci, vo mrakot, devojkite se~ele pra~ka od dudinka (crnica, murenka) i ja stavale kako most preku nekoja brazda ili potok velej}i: "Koji mi e udilen vaja ve~er neka dojde na voja most da pomine i uf nas da dojde!" Ovie zborovi gi povtoruvale tri pati i veruvale deka no}ta }e go sonat mom~eto za koe }e se oma`at.

Od druga strana crnicata na{la i korisna vrednost kaj narodot. Taa se odgleduva i se podigaat planta`i za proizvodstvo na plodot od crnicata od koj se pravi xem, no i dobro poznata dudova rakija. So toa, crnicata so svoeto 15 vekovno prisustvo na ovie prostori, mo`eme slobodno da ka`eme deka e doma{en vid.